Kako su Kolašinci govorili bosanskim jezikom prije sto i kusur godina
Mart 12, 2011
Moliše me kolašinski prviši:
“Nama mevlud bosanski napiši”Mevlud, Predgovor, Hafiz Salih Gašević, 1893. god.
Kako to da su Kolašinci govorili bosanskim jezikom prije sto i kusur godina? Prije odgovora na ovo provokativno pitanje, valja se podsjetiti da dostina Bošnjaka na prostorima Crne Gore jako slabo poznaje svoju istoriju — po pravilu što mlađi naraštaj to je i slabije poznavanje istorije. Pošto je aprilski popis za 2011. godinu na pragu, ovaj članak ima svrhu da osvijetli mali dio naše bogate ostavštine, koja, budući da je i ne čuvamo puno, lagano nestaje. Ovom nestajanju su naravno doprinijele (ne)aktivnosti raznoraznih vlasti koje su se smjenjivale na ovim prostorima u proteklih stotinjak godina, i koje su se trudile, kao što to obično biva, da nanovo “poduče” svoje građane istoriji, koristeći ponekad i dosta destruktivne metode. No, prst krivice prvo treba da usmjerimo ka nama samima — i da se zapitamo koliko se trudimo da izučavamo i (sa)čuvamo našu tradiciju.
Davne 1893. godine Hafiz Salih Gašević, koji je u to vrijeme živio i radio u tadašnjem Donjem Kolašinu (Šahovići, današnje Tomaševo), objavljuje drugo izdanje “Mevluda”, koje je štampano u vilajetskoj štampariji “Kosovo” u Skoplju. Ovaj “Mevlud” je Hafizov prepjev poznatog djela pisanog na turskom jeziku, čiji je autor Sulejman Čelebija. Originalni naslov sa korice ovog mevluda:
Mevlidu-n-nebijji `ala lisani busnevi nam jasno kazuje na kom je jeziku pisan mevlud — na bosanskom.
Bukvalno značenje arapskog termina “mevlud” (ispravno je mevlid/مولد) je “mjesto i vrijeme rođenja”, a u ovom kontekstu označava pjesmu o rođenju i životu Posljednjeg Božjeg Poslanika, Muhammeda, neka je na njega Božji blagoslov i mir. Termin mevlud je odomaćen na našim prostorima i često se koristi i kao naziv za manje vjerske skupove.
Više o Hafizu i njegovom mevludu možete saznati čitajući članak na wikipediji Salih Gašević, a na ovom blogu postoji još jedan članak posvećen mevludu.
